Ljetna sezona karakterizira razna opterećenja našem organizmu koja pored stalnog psihofizičkog stresa u turističkim središtima kakav je i naš grad uvjetuje i veću pojavnost bolnih križa. Popodnevno ljetno osvježenje u vidu maestrala i propuha ili klimatiziran prostor, osim djelomične ugode koju izaziva može biti i okidač za češću križobolju. Svakako da propuh i klimatiziran prostor nisu njeni isključivi krivci ali zasigurno uz ubrzan život tijekom ljetnih mjeseci i stres koji oni donose, jesu povod za bolna križa koji se lako može izbjeći.

Kod osoba koje već imaju degenerativno ili kakvo drugo oboljenje kralješnice (npr. spondiloza ili protruzija diskusa), dovoljan je i vrlo mali podražaj da izazove izuzetno burnu reakciju. Nagle promjene temperature okoline imaju veću vjerojatnost uzrokovati bolna stanja kod onih koji su ih već imali nego kod zdravih osoba.
Kada je klimatizacija u pitanju , treba podsjetiti da ljudsko tijelo nije programirano podnositi višekratno dnevno izlaganje velikim promjenama temperature i vlažnosti zraka. To je stoga što tijekom evolucije priroda nije podvrgla čovjeka toliko brzim promjenama u okolini, gdje se temperatura promjeni za 15 ili više stupnjeva Celzijusa u samo dvije ili tri sekunde.
Čak i kod nevremena, cijela se mijena klime događa satima, dozvoljavajući finom softweru naše termoregulacije u ljudskom mozgu te sustavu žlijezdi znojnica, kože i srčano-žilnom sustavu da se prilagodi. No, toplotni val koji doživite izlazeći iz pothlađene unutrašnjosti automobila i "ugodno" pothlađenog ureda od 23 st Celzijusa na plus 32 i više, uz visoku vlažnost, strahovito optereti srčano-žilni sustav i potpuno zbuni receptore u koži te poremeti ustaljen hod unutarnjeg termometra. Učinite li to nekoliko puta dnevno, reakcija organizma može biti prilično burna a kod srčanih bolesnika i fatalna. Naime, lokomotorni sustav može pridonijeti obrani tijela pri naglim promjena temperature okoline na način da poveća mišićnu tenziju (napetost). U produženoj varijanti, a ako u podlozi postoji degenerativni proces ili kakvo drugo oštećenje, napeti mišići mogu služiti kao okidač pri pojavi bolnih stanja. Pridodamo li tome dnevne i mjesečne promjene atmosferskog tlaka, mjesečeve mjene i druge utjecaje na naš tjelesni mikrokosmos i sustav hidraulike kakav čine naši kralješci te njihovi međusobni diskusi, klima i propuh samo su povodi. Svakako da se liječenje bolnih križa treba fokusirati na temeljni uzrok bolova kojih ima jako puno. U međuvremenu, manja temperaturna razlika između klimatiziranih prostora i vanjske temperature smanjit će i mogućnost burne tjelesne reakcije na njih a izbjegavanje direktnog udara vjetra posebice na znojnu kožu uz redovito plivanje leđnim stilom, smanjiti će količinu stresa i održati naše mišiće i kralješnicu zdravijim i snažnim.